bootstrap responsive templates

Novosti

Mobirise
Udruženje zaštite na radu Crne Gore

Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu
Konferencija „Saradnjom do kulture zaštite i zdravlja na radu”
28.04.2022.


Udruženje zaštite na radu Crne Gore je povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu organizovalo konferenciju, s ciljem podsjećanja na sve one koji su u prethodnoj godini izgubili živote – zarađujući za život.
Kako bi se postigli pozitivni rezulati u ovoj djelatnosti od javnog interesa, koji se ogledaju u podizanju svijesti, smanjenju broja povreda, profesionalnih bolesti i oboljenja u vezi s radom, neophodno je zajedničko djelovanje i uključivanje svih aktera.
Budući da ostvarenju navedenih ciljeva doprinose svi, učesnici konferencije su bili organi vlasti, poslodavci, zaposleni, ovlašćene organizacije za obavljanje poslova iz oblasti zaštite na radu, zdravstvene i naučno-istraživačke institucije, sudski vještaci, sudstvo, tužilaštvo i organizacije civilnog društva. Uzimajući u obzir činjenicu da zaštita i zdravlje na radu pozitivno utiče na motivaciju zaposlenih, produktivnost rada, konkurentnost i poslovni uspjeh poslodavaca, kao i ukupan ekonomski i socijalni razvoj svake države, to zahtijeva otvorenu komunikaciju i dijalog izgrađen na povjerenju i međusobnom poštovanju svih učesnika ovog procesa, što je i bila poruka ovog skupa. Svoju ulogu u vrlo kompleksnom lancu zaštite na radu na konferenciji su prezentovali:

1. Đina Janković, Udruženje zaštite na radu Crne Gore, Godina za nama – aktivnosti UZNRCG koje su obilježile prethodni period, strateški ciljevi razvoja zaštite i zdravlja na radu u regionu
2. Doc. dr Dragan Žarković, dipl.građ.ing., Predsjednik Nezavisnog udruženja sudskih vještaka Crne Gore, ovlašćeni: projektant, revizor, sudski vještak i procjenitelj Crnogorska iskustva u implementaciji standarda zaštite na radu

3. Radovan Vlaović, sudija Osnovnog suda Podgorica, Iskustva iz prakse

4. Arman Selmanović, Rukovodilac Državnog tužilaštva Podgorica, Značaj poštovanja propisa koji regulišu oblast ZZNR i posljedice njihovog nepridržavanja – primjeri prakse

S ciljem promovisanja dobre prakse UZNRCG je dodijelilo priznanja institucijama i pojedincima koji su dali najveći doprinos razvoju zaštite i zdravlja na radu u prethodnoj godini.
Plakete su dobili:

Pravna lica
1. Unija poslodavaca Crne Gore
2. Pivara „Trebjesa“, Nikšić
3. EPCG AD
4. Institut za javno zdravlje
5. Daido Metal, Kotor
6. Neregelia
Fuzička lica
7. Mihailo Caušević, predsjednik sindikalne organizacije CNP-a
8. Nenad Marković predsjednik sindikata gradjevinarstva i IGM Crne Gore

Unija poslodavaca Crne Gore, prepoznata je od strane Udruženja kao organizacija koja je svih prethodnih godina, od svog osnivanja 2005. davala nemjerljiv doprinos razvoju oblasti zaštite i zdravlja na radu i podizanju svijesti svojih članova – poslodavaca - kroz brojne okrugle stolove i seminare, koje su organizovali na ovu temu. Takođe su dali veliki doprinos svojim učešćem u radnim grupama za izradu i unapređenje nacionalne zakonske regulative i strateških dokumenata iz ove oblasti. Osim toga, uvjek su davali nesebičnu podršku svim aktivnostima koje je Udruženje zaštite na radu Crne Gore sprovodilo.
Poruka Unije poslodavaca svih prethodnih godina je bila da “zaštita na radu i bezbjedno radno mjesto jesu i treba da budu prioritet za sve aktere na tržištu rada – i poslodavce i zaposlene i državu. Sa aspekta privrede, kada su zaposleni zadovoljni i bezbjedni, za očekivati je da će njihovi poslovni rezultati biti bolji, odnosno da će produktivnost biti veća, a poslovanje kompanije ekonomičnije, rentabilnije i uspješnije.“
Mnogo puta su se mogle čuti riječi, izgovorene od strane predstavnika Unije poslodavaca, da je jedan od preduslova poslovne uspješnosti upravo kvalitetan sistem zaštite zdravlja zaposlenih, čime su uticali na promjenu načina razmišljanja mnogih poslodavaca u Crnoj Gori.
Pivara „Trebjesa“ je značajno doprinijela razvoju zaštite i zdravlja na radu, kao društveno odgovorna kompanija koja brine o bezbjednosti i zdravlju na radu, kao i o zaštiti životne sredine. Ona svoju djelatnost temelji na socijalnim, ekološkim i ekonomskim načelima, svrstavajući otvoren i pošten odnos prema društvenoj zajednici u najveće prioritete. U 2021. godini, Pivara „Trebjesa“ je organizovala dvodnevni trening na temu kreiranja kulture zaštite na radu „Safe by choice“ iliti „Sigurni po izboru“, zahvaljujući kom su učesnici mogli doći do zaista važne poruke – Biti bezbjedan je stvar izbora, a ne oslanjanja na sreću. Takođe, ova kompanije je u istoj godini relizovala cijeli niz projekata iz oblasti ZZNR.
Institut za javno zdravlje Crne Gore učestvovao je u radnim grupama za izradu nacionalne zakonske regulative i strateških dokumenata iz oblasti zaštite i zdravlja na radu. Ova visoko specijalizovana javna ustanova je, u cilju sprovođenja i unaprijeđenja mjera zaštite i zdravlja na radu, implementirala standard za sistem menadžmenta i formirala radnu grupu za implementaciju i praćenje Integrisanog menadžment sistema. IJZCG je sproveo cjelodnevnu edukaciju za zaposlene iz kulture rada i kulture dijaloga „Kako da komuniciramo a da se razumijemo“, radi oslobađanja od stresa, podizanja raspoloženja i motivacije za rad. Osim brige o zdravstvenom stanju stanovništva Crne Gore, IJZCG kroz brojne obuke i predavanja brine o zdravlju i bezbjednosti svojih zaposlenih.
Pažnju Udruženja zavrijedila je i kompanija Daido Metal Kotor AD, koja posluje kao dio grupe fabrika, a prva je osnovana u Japanu 1945. godine. Radi se o fabrici koja ima izrađenu procjenu rizika za svako radno mjesto u njoj. Kada dođe do povreda u bilo kojoj kompaniji koja pripada Daido Metal Group-u, obavezujuće je za istu kompaniju da uradi analizu uzroka i nastanka povrede na radu, kao i da sačini sveobuhvatan izvještaj o povredi.Kompanija posjeduje obrazac za pomenuti izvještaj, koji se koristi za podjelu informacija svim kompanijama unutar Daido Metal Group-a. Izvještaj se prevodi na službeni jezik kompanije DMK i kao takav se stavlja na oglasnu tablu, da bi bio dostupan svakom radniku.
Kompanija osnovana prije dvije decenije, a danas već vodeća na polju distribucije u Crnoj Gori - Neregelia, posjeduje Pravilnik o ZZNR i kompanija je čije redovne obavezne aktivnosti uključuju inicijalnu i ponovnu obuku zaposlenih prije zapošljavanja, prethodne i periodične ljekarske preglede u skladu sa Aktom o procjeni rizika i kompanijskim pravilnikom o ZZNR. Unutar kompanije se vrše redovne kontrole prohodnosti evakuacionih puteva, stanja i dostupnosti hidranata i PP aparata, a takođe se i uredno vode evidencije o povredama na radu. Neregelia čini dio sistema više pravnih lica, u kojem svako pravno lice ima svoje stručno lice za ZZNR, što potvrđuje njihovu nameru da zaštiti na radu posvećuju neophodnu pažnju. Zaposlenima su pružene obuke iz prve pomoći i zaštite od požara, Neregelia je partner Podgoričkog maratona preko 10 godina, organizovala je akcije dobrovoljnog davanja krvi, online radionice o upravljanju stresom i karijerom, akciju kompanijski ljekar-besplatan pregled za sve zaposlene, učestvovala i u radnim akcijama zaštite životne sredine.
Neko ko se trudi da zadovolji standarde u oblasti zaštite i zdravlja na radu, zaštite životne sredine i društvene odgovornosti, te je sertifikovana po zahtjevima internacionalnih standarda je nacionalna elektroenergetska kompanija - Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić.
Kompanija je koja se razvija sa ciljem da unaprijedi odnos prema svojim korisnicima, zaposlenima i ostalim zainteresovanim stranama. U skladu sa Zakonom o UZNR i Aktom o procjeni rizika, EPCG organizuje i sprovodi ljekarske i sanitarne preglede zaposlenih. Takođe, posjeduje i sopstveni Program osposobljavanja za rad. Zaposlenima se svake godine nabavlja i obezbjeđuje LZSO, koju isti redovno zadužuju, u skladu sa Zakonskim zahtjevima i rokovima definisanim Normativom LZS i KZS, o čemu se vodi evidencija. Na godišnjem nivou se donosi i Plan internih kontrola i prema istom se vrše provjere iz oblasti ZZNR.
Elektroprivreda Crne Gore, u okviru svojih aktivnosti odnosa sa javnostima, realizuje sponzorstva i donacije. Kada je briga o zaposlenima u pitanju, posebno se izdvajaju rješavanje stambenih potreba zaposlenih, rehabilitacija zaposlenih, finansijska pomoć i njihovo liječenje, naknada štete nastala usljed povrede na radu, podsticanje zaposlenih za učešće u kulturnim manifestacijama i događajima, kao i briga o porodicama preminulih radnika kroz stipendiranje i zapošljavanje članova njihove porodice i obezbeđivanje stambenih kredita. U EPCG-u se iz godine u godinu dešava sve manji broj povreda na radu, što dodatno svjedoči o njihovoj posvećenosti ZZNR.
Mihailo Caušević, predsjednik je sindikalne organizacije CNP-a, i neko je ko je u zaista dugom vremenskom periodu ukazivao na probleme zaposlenih koji se posebno odražavaju na radni, profesionalni i ekonomsko-socijalni položaj zaposlenih.
Njegova dobro poznata rečenica glasi: „Ako je kultura stub društva, pozorište je stub kulture“.
CNP se dugi niz godina suočavao sa problemom nedonošenja akta o sistematizaciji, što je za sobom povuklo i izradu više ključnih akata, svih vezanih za zaštitu i zdravlje zaposlenih, među kojima je i Akt o procjeni rizika. Zaslugu za donošenje pomenutih akata pripisujemo upravo upornom i istrajnom radu i trudu Mihaila Cauševića.
Neko ko je zaslužio priznanje i nagradu od strane Udruženja je i Nenad Marković predsjednik sindikata gradjevinarstva i IGM Crne Gore, koji je baveći se sindikalnim radom organizovao dvadesetak seminara na temu ZZNR. Zaključio je GKU za građevinarstvo i doprinosio razvoju ZZNR-a kroz različite projekte i projektne aktivnosti.
Uloga Nenada Markovića posebno je bitna jer je građevinarstvo najrizičnija industrijska grana sa najvećim brojem povreda na radu - od kojih se mnoge završe smrtnim ishodom.

Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore
Udruženje zaštite na radu Crne Gore

Sastanak članova projektnog tima
16.03.2022.  

Budući da je Udruženje zaštite na radu Crne Gore postalo član YouthHUB mreže Zapadnog Balkana i Turske i uz podršku i koordinaciju NVO Prima, u narednih godinu dana će realizovati projekat “Dostojanstven rad počinje dok si mlad”, koji finansira Evropska komisija, članovi projektnog tima održali su sastanak 16.03.2022. Sastanku su prisustvovali predsjednik Zdenko Janković, potpredsjednici Zlatko Popović i Branislav Šebek, član Upravnog odbora Nebojša Vujošević, projektna koordinatorka Đina Janković i praktikantkinja Ana Vuković.

Budući da je cilj ovog projekta povećanje udjela mladih iz NEET kategorije na tržištu rada, kroz unaprjeđenje bezbjednosti na radnim mjestima i izgradnju kulture sprečavanja povreda i oboljevanja, napravljen je plan za realizaciju planiranih aktivnosti za naredni period.

U prvom periodu fokus aktivnosti će biti na razvoju Upitnika u svrhu istraživanja o broju i vrstama povređivanja mladih na radu, kao i o vrstama profesionalnih oboljenja i bolesti u vezi sa radom (za dvije kategorije mladih – onih koji su nadležnoj instituciji prijavili povredu/profesionalno oboljenje i bolest u vezi sa radom i onih koji to, iz nekih razloga nijesu uradili, čime su bili ukraćeni za sva prava koja ih po tom osnovu sljeduju.

Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore
Udruženje zaštite na radu Crne Gore

Dostojanstven rad – počinje dok si mlad
30.03.2022.  

Svakog dana u svijetu pogine na radnom mjestu ili umre od profesionalnih bolesti - 7.600 ljudi, a oko milion ljudi bude povrijeđeno na poslu. Najveću stopu povreda na radu trpe mladi, zbog nedostatka svijesti o pravilima i pravima zaposlenih o zaštiti i zdravlju na radu, ograničenih radnih vještina i radnog iskustva, nedostatka obuke, prevencije opasnosti ili izbjegavanja izloženosti štetnim agensima, dugog radnog vremena i neadekvatnih uslova rada.

Kakvo je stanje u Crnoj Gori kada su u pitanju mladi ljudi starosti 16-29 godina, istražuje UZNRCG u okviru projekta „Dostojanstven rad – počinje dok si mlad", koji finansira Evropska unija, u okviru mreže Youth HUB for WB&T.

Udruženje zaštite na radu Crne Gore

Potpisivanje ugovora sa NVO Prima – članstvo u YouthHUB mreži Zapadnog Balkana i Turske i početak realizacije projekta „Dostojanstven rad počinje dok si mlad“
15.03.2022.  

Udruženje zaštite na radu Crne Gore je postalo član YouthHUB mreže Zapadnog Balkana i Turske i uz podršku i koordinaciju NVO Prima, u narednih godinu dana će relizovati projekat “Dostojanstven rad počinje dok si mlad”, koji finansira Evropska komisija.

Budući da svi podaci EU OSHA govore da su mladi između 18 – 24 godine u mnogo većem riziku od povređivanja, a EU strateški okvir zaštite i zdravlja na radu 2022 – 2027, poseban akcenat stavlja na mlade ljude, cilj ovog projekta će biti povećanje udjela mladih iz NEET kategorije, kroz unaprjeđenje bezbjednosti na radnim mjestima i izgradnjom kulture sprečavanja i oboljevanja.

Kroz upitnik koji ćemo razviti, očekujemo da ćemo na kraju projektne godine imati jasniju sliku o broju povreda koje su mladi ljudi doživjeli na svojim radnim mjestima, posebno u zoni sive ekonomije.
Realizovaćemo edukativne radionice u srednjim stručnim školama u Podgorici, Bijelom Polju i Nikšiću, kao i na tehničkim fakultetima i na taj način, barem djelimično, upoznati mlade ljude sa izazovima i problemima u oblasti zaštite i zdravlja na radu, s kojima će se suočiti dolaskom na tržište rada, nakon završenog procesa obrazovanja.

Udruženje zaštite na radu Crne Gore
Udruženje zaštite na radu Crne Gore

Seminar Medijski nastup
07.03.2022.  

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Sekretarijatom za podršku biznis zajednici Glavnog grada Podgorice, u ponedeljak 7.03.2022. godine, u prostorijama Privredne komore Crne Gore organizovala je seminar na temu „Medijski nastup“. 

Predavač je bio renomirani novinar, sa višedecenijskim iskustvom – Saša Klikovac. Polaznici seminara su bili univerzitetski profesori, vodeći PR-i velikih državnih i privatnih kompanija, predstavnici ministarstava i lokalnih samouprava, medicinskih ustanova, civilnog sektora. Ispred Udruženja zaštite na radu Crne Gore, učešće su uzele Đina Janković i Ana Vuković.

Seminar je organizovan sa ciljem izgradnje kapaciteta, na način da, kroz prezentaciju i konkretne radioničke i individualne vježbe, nudi mogućnost prevazilaženja treme i izgradnje sigurnog, samopouzdanog javnog nastupa, pripremu govora, saopštenja za medije, itd. Kvalitetan javni nastup podrazumijeva poznavanje različitih oblika komunikacije i komunikacionih vještina. Radionica je bila interaktivna, a polaznici su tokom predavanja, mogli da postavljaju pitanja i diskutuju sa predavačem o izloženoj materiji, specifičnim situacijama i/ili problemima koje prepoznaju iz prakse ili iskustva.

 Teme koje su na ovom seminaru obrađene su:

- kako pobijediti strah od medija;
- na koji način plasirati glavne informacije tokom medijskih gostovanja;
- priprema za TV, radijske i nastupe u štampanim medijima;
- verbalna; neverbalna i paraverbalna komunikacija (svjesno i podsvjesno);
- press konferencije: kada, zašto, kome, s kojim ciljem.;
- pravilan govor, dikcija, uklanjanje poštapalica;
- kako se obući za TV gostovanja. 

Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore
Udruženje zaštite na radu Crne Gore

Snimanje priloga o stanju ZZNR u Crnoj Gori 
18-20.01.2022.

Kako je jedna od aktivnosti projekta „Unapređenje uslova rada i zaštite i zdravlja na radu kao podrška zemljama Zapadnog Balkana u procesu pristupanja Evropskoj uniji“ bilo snimanje emisije/priloga o problemima i izazovima u oblasti ZZNR, u Crnoj Gori je boravila novinarka Julija Cvetkovska, iz Skoplja, sa svojom ekipom snimatelja i saradnika, u periodu od 18. do 20. januara 2022. Urađeni su intrvjui u kojema su predstavnici različitih institucija govorili o temi zaštite i zdravlja na radu iz svog ugla. Takođe je neophodno bilo imati i jedan primjer iz prakse - intervju sa osobom koja je doživjela povredu na radu i načinu na koji je ili nije ostvarila svoja prava.

UZNRCG je u svojim prostorijama ugostilo Damjana Šišovića. Damjan, koji nije imao validan ugovor o radu, je februara 2020. godine doživeo tešku povredu na radu, gdje je bio angažovan na montiranju lifta na gradilištu zgrade u Nikšiću. Dok je radio u kućištu lifta, elektromotor od 170 kilograma je kliznuo sa šina i udario ga u potiljak, a zatim ga prignječio uz skelu. Taj motor su dan ranije montirali neki drugi radnici i zaboravili da postave graničnik, a Damjan pri tom nikada nije dobio zaštitnu opremu. Završio je u Urgentnom centru u Podgorici sa napuklom vilicom, polomljenim prednjim zubima, uz nagnječenje ramena i lijeve ruke i oštećenje dva kičmena pršljena.  

Inspekcija je poslije nezgode utvrdila da je Šišovićev poslodavac imao propuste u zaštiti na radu koji su uzrokovali nesreću i izrekla novčane kazne od 1.000 eura za njegovog poslodavca kompaniju Tri best i 60 eura za tadašnje ovlašćeno lice - direktora firme koji je u međuvremenu preminuo. Osnovno državno tužilaštvo, međutim, nije utvrdilo bilo čiju krivicu.
Ovo je klasični primjer kako se veliki broj poslodavaca u građevinarstvu odnosi prema zaposlenima. 

Đina Janković je govorila o ulozi UZNRCG u ovoj oblasti, uticaju koji ova organizacija ima na podizanje svijesti, ulozi u edukacijama zaposlenih i poslodavaca iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, kao i u segmentu kreiranja javnih politika, ali i o aktivnostima koje realizuju i strateškim ciljevima na čijoj realizaciji rade poslednjih godina, u saradnji sa kolegama iz regiona. 
Predstavnici UZNRCG su tom prilikom, zajedno sa novinarskom ekipom, bili u posjeti Upravi za inspekcijske poslove. Razgovor su vodili sa inspektorima rada za oblast zaštite i zdravlja na radu – Zlatkom Popovićem i Radmilom Mićović. Oni su govorili o položaju inspektora u Crnoj Gori, broju nadzora koje su obavili u toku prošle godine i broju kazni koje su izrečene zbog nepoštovanja Zakona o zaštiti i zdravlju a radu, u tom periodu, kao i o problemima s kojima se suočava ova oblast zbog nedostatka jedinsvenih statističkih podataka o povredama. Osvrnuli su se i na problem nedostatka vremena i prostora, koje bi inspektori trebalo da imaju za edukativni nadzor, kako bi pomogli i doprinijeli da se situacija poboljša, što je uzrokovano nedovoljnim brojem angažovanih inspektora.

Ekipa je boravila i u posjeti Ministarstvu ekonomskog razvoja. O ZZNR se razgovaralo sa Danijelom Šuković, načelnicom Direkcije za zaštitu na radu. G-đa Šuković je govorila o samom Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu u Crnoj Gori, o tome kada je usvojen i o tome kolika je odgovornost i uloga Ministarstva ekonomskog razvoja u kreiranju politika zaštite i zdravlja na radu, za sve zaposlene, i koliko je to uspješno. Bilo je riječi o mehanizmima kontrole i nadzora, kojima raspolaže MER, da bi moglo da kontroliše koliko i kako se zakon sprovodi. Govorilo se o tome zašto ne postoji jedinsvena statistika o broju nezgoda na radu, ali i kakva je procedura u Crnoj Gori kada dođe do nezgode na radu i koji se koraci sprovode. Novinarka je pokušala da sazna kakva je komunikacija zakonodavstva i inspektorata sa organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom i zdravljem na radu, da li su ovi odnosi transparentni i odgovorni kako bi obje strane zajedno doprinijele smanjenju nesreća na radnim mjestima i da li jedni druge slušaju i uvažavaju. Na kraju je bilo riječi o tome kako je izgledala primjena zaštite i zdravlja na radu u vrijeme pandemije.

Budući da je medicina rada neizostavni dio zaštite i zdravlja na radu, predstavnici UZNRCG su zajedno sa novinarskom ekipom organizovali sastanak sa doktorkom medicine rada Ljiljanom Kezunović. Doktorka je govorila o stanju medicine rada u Crnoj Gori, kao i o tome ko po zakonu treba da učestvuje u postupku u slučaju povrede na radu. Fokus razgovora je bio na malom broju doktora medicine rada, kao i o nepostojanja Zavoda za medicinu rada u Crnoj Gori, što predstavlja veliki problem, naročito s aspekta dokazivanja profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom.

Ekipa je razgovarala i sa Željkom Mirković, novinarkom TV NovaM, koja je govorila o ulozi medija Crnoj Gori u kreiranju javne svijesti i preventivne kulture u oblasti zaštite i zdravlja na radu, kao i neophodnosti njihovog većeg angažovanja.

Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore
Udruženje zaštite na radu Crne Gore

Regionalni poziv za dodjelu grant sredstava za lokalne NVO za aktivnosti u okviru regionalne saradnje za poboljšanje uslova rada kroz primjenu mjera zaštite i zdravlja na radu i umrežavanje u okviru IPA regiona.

Udruženje zaštite na radu Crne Gore u partnerstvu sa Makedonskm udruženjem za zaštitu i zdravlje na radu (MOSHA), Eko centrom Srbija, Kosovskim udruženjem za bezbjednost i zdravlje na radu (KOSHA) i Albanskim udruženjem za bezbjednost i zdravlje na radu (AOSHC), u okviru projekta „Poboljšanje uslova rada i zaštite i zdravlja na radu, kao podrška zemljama Zapadnog Balkana u procesu pristupanja Evropskoj unijiʺ (broj ugovora IPA /2019 /413-810), uz podršku Evropske komisije, objavljuje regionalni poziv za šemu subgrantiranja lokalnih NVO za projekte u oblasti zaštite i zdravlja na radu.
Rok za prijavu s punom aplikacijom je 23.02.2022. u 16:00 h.

Info sesija vezana za dodjelu bespovratnih sredstava održaće se 18. januara, u 11 h putem ZOOM platforme.

Zainteresovani treba da prijave svoje učešći na sljedeći e-mail: kontakt@mzzpr.org.mk
Svi detalji poziva kao i prijavna dokumentacija nalaze se u prilozima:

Guidelines 2022
ANNEX B 2022
Annex C Budget 2022

Udruženje zaštite na radu Crne Gore

Radionica Zajedničkim rješenjima do rezultata u poglavlju 19 – Socijalna politika i zapošljavanje
29. i 30. novembar 2021.

Radionicu, koja je održana 29. i 30. novembra 2021. godine, u hotelu Mediteran, u Bečićima, su organizovali Ministarstvo ekonomskog razvoja i Generalni sekretarijat Vlade Crn Gore, u okviru projekta ME4EU koji finansira EU.
Radionici su prisustvovali članovi Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje. Osim Đine Janković koja je, kao predstavnica UZNRCG, članica Radne grupe za poglavlje 19, učesnik radionice je, kao predstavnik Udruženja, bio i potpredsjednik Branislav Šebek.
Učesnici radionice, članovi Radne grupe su razmatrali implementaciju i nadzor nad primjenom Zakona o radu i Zakona o zaštiti i zdravlju na radu. Razmijenjena su mišljenja u pogledu dosadašnje primjene zakona i unapređenja prava zaposlenih u skladu sa pravnom tekovinom EU.
Prisutni su se podsjetili da je Zakon o radu donijet krajem 2019. godine i da je usklađen sa 14 direktiva Evropske unije, ali je, takođe, skrenuta pažnja da zbog pandemije koronavirusa koja je proizvela izvjesna ograničenja u primjeni pojedinih instituta radnog prava, nisu postojali svi uslovi da se vidi njegova sveobuhvatna primjena na terenu. 
Budući da implementacija Zakona o radu čini jedan od uslova za zatvaranje Poglavlja 19, potvrđeno je da je zajednička odgovornost svih da se ulože napore kako bi se, kroz kreiranje propisa, kao i dalju primjenu zakona, došlo do željenog cilja.
Kada je bilo rječi o Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu, koji je izmijenjen i dopunjen sredinom 2018. godine, a usklađen je sa dvije relevantne direktive EU, iskorištena je prilika da se skrene pažnja na to da je i implementacija ovog zakona jedan od uslova za zatvaranje poglavlja 19, ali i na probleme i izazove na koje nas je pandemija podsjetila. Stavljajući na test spremnost i fleksibilnost, zaposlenih i posldavca u prethodnom periodu, podsjetila je koliko je oblast zaštite i zdravlja na radu važna, i koliko je neophodno raditi na njenoj implementaciji kako bi se osigurala zaštita i zdravlje najvećeg i najbitnijeg resursa svake kompanije, a to su zaposleni.
Ova radionica je iskoriščena kao odlična prilika da se, u Crnoj Gori, promoviše dvogodišnja kampanja EU-OSHA-e “Zdrava radna mjesta – smanjenje opterećenja”. Shodno tome, prezentaciju na ovu temu je imao Michele Dinelli iz EU-OSHA, Menadžer projekta za predpristupne zemlje. Govorio je trogodišnjem projektu koji je sprovela EU-OSHA, a čiji je cilj bio da se istraže pitanja poremećaja mišićno-koštanog sistema, povezanih sa radom i politike koje se na to odnose, poboljša razumijevanje te teme i utvrde djelotvorni načini sprječavanja poremećaja mišićno-kooštanog sistema povezanih sa radom. 
Cilj ove radionice je bio da se, između ostalog, razmotri na koji način je moguće djelotvornije raditi na pripremi i primjeni zakonskih rješenja u cilju ostvarivanja prava i zaštite zaposlenih u Crnoj Gori. Budući da ovo poglavlje obuhvata najvažnije segmente politika koji su preduslov za ekonomski razvoj zasnovan na znanju, visokom nivou zaposlenosti i socijalne kohezije, neophodno je da nacionalni normativni okvir jasno odslikava potrebe našeg društva i države koja stremi evropskim vrijednostima, čime će se jedino postići napredak u pregovaračkom procesu.
Predstavljen je pregovarački proces s osvrtom na ciljeve EU u oblasti socijalne politike i zapošljavanja, koordinacija evropskih poslova u Crnoj Gori, kao i uloga i aktivnosti Radne grupe za poglavlje 19. Ukazano je na oblasti i pitanja važna za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog procesa, kroz prizmu završnih mjerila i preporuka EK u posljednjem Izvještaju o Crnoj Gori.
Zaključeno je da su pravedan pristup socijalnim službama, napredan sistem socijalne zaštite, obrazovan kadar, visoka stopa zaposlenosti i podsticajne mjere za one koji su manje prisutni na tržištu rada, ciljevi države koja vodi brigu o svojim građanima. Takođe je naglašeno da su završna mjerila izazovna i da je pred nama period intenziviranja dinamike cjelokupnog pregovaračkog procesa, i da jedino konstruktivnim radom i posvećenošću svih relevantnih poslenika oblasti koje pokriva ovo poglavlje, možemo dokazati da smo kredibilan partner u ovom procesu. 

Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore
Udruženje zaštite na radu Crne Gore

Priprema Nacrta Strategije za unapređenje zaštite i zdravlja na radu 2022-2027. sa akcionim planom za 2022. godine  23. do 25. novembar 2021. 

U cilju obezbjeđivanja implementacije Zakona o zaštiti i zdravlju na radu i podzakonskih akata koji prate oblast zaštite i zdravlja na radu, a shodno Programu rade Vlade Crne Gore za 2021. godinu i Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2020 - 2022. godine, pristupilo se izradi Predloga Strategije za unapređenje zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori 2022. – 2027. godine, sa Akcionim planom implementacije za 2022. godinu.
Ministarstvo ekonomskog razvoja je formiralo Radnu grupu za izradu ovog veoma važnog dokumenta. Radna grupa broji 27 članova i u njoj su predstavnici Ministartva ekonomskog razvoja, Ministarstva zdravlja, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstva finansija i socijalnog staranja, Uprave za inspekcijske poslove, Unije poslodavaca, SSCG, USSCG, Fonda za zdravstveno osiguranje, Fonda penzijsko invalidskog osiguranja, Instituta za javno zdravlje, MOR-a i nevladinog sektora. Prdstavnica UZNRCG u Radnoj grupi je Đina Jankovć. 
Ministartvo ekonomskog razvoja je u periodu od 23. do 25. novembra 2021. godine organizovalo radionicu, u hotelu Palas u Petrovcu. Na toj trodnevnoj radionici, članovi Radne grupe su doprinijeli da se kroz zajednički rad i sagledavanje stanja zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori, iz različitih uglova, prepoznaju glavni strateški ali i operativni ciljevi, kao i kvalitativni i kvantitaivni indikatori ovog strateškog dokumenta.
Budući da je zaštita i zdravlje na radu djelatnost od javnog interesa, članovi radne grupe su prepoznali svoju odgovornost i ulogu u obezbjeđivanju kvalitetnih temelja za sprovođenje i primjenu mjera zaštite i zdravlja na radu i iznijeli brojna zapaženja i predloge, koji bi, po njihovom mišljenju mogli doprinijeti dostizanju zajedničkog zacrtanog cilja, a to je „VISION ZERO“, rad bez povreda za sve zaposlene u Crnoj Gori. 
Svi predlozi i sugestije, koji su se mogli čuti tokom trodnevnog rada, kao i ponuđeni modeli za implementaciju istih kroz operativne ciljeve, su u velikoj mjeri bazirani na novom EU okviru zaštite i zdravlja na radu 2021-2027. kojim se utvrđeni ključni prioriteti i aktivnosti neophodne za poboljšanje zaštite i zdravlja na radu zaposlenih tokom narednih godina u kontekstu postpandemijskih uslova. Akcenat je stavljen i na zelene i digitalne tranzicije, kao ekonomski i demografski izazov koji je donio velike promjene tradicionalnog okruženja na radnom mjestu.
Zajednički stav svih članova Radne grupe je bio da su zdravi i sigurni uslovi rada preduslov za zdravu i produktivniju radnu snagu. Niko ne bi smio da pati od bolesti ili povreda povezanih sa radom. To je važan aspekt održivosti i konkurentnosti ekonomije EU, pa bi trebalo da tako bude i u Crnoj Gori. 
Članovi Radne grupe su bili saglasni oko toga da je neophodno da u nacrt Strategije budu unijeti predlozi koji se odnose na sve one izmjene koje je potrebno preduzeti, kako bi se doprinijelo ostvarenju željenih ciljeva.
To se odnosilo, između ostalog, na izradu softvera koji bi omogućio efikasnu prijavu povreda na radu. Da bi do toga došlo, konstatovano je da je neohodno uraditi reviziju postojećih pravilnika koji se odnose na povrede na radu, kao i omogućiti uvođenje elktronske forme PPR, koja bi bila uvezana sa postojećim registrima PPR i PB. Takođe je navedeno da je neophodno, što prije, izraditi jedinsvenu listu profesionalnih bolesti.
Nepostojanje Zavoda za medicinu rada je prepoznato kao veliki problem, pa je predložena izrada studije izvodljivosti za formiranje jedne takve institucije. Tom studijom bi se, takođe, obuhvatila procjena institucionalne spremnosti ključnih aktera za uvođenje jedinsvenog softvera, kao i specifikacija ulupnih softverskih troškova sa finansijskom primjenom. 
Budući da je za rješavanje brojnih izazova i nedostataka u sistemu zaštite i zdravlja na radu neophodna revizija podzakonskih akata, predloženo je formiranje međuresorne radne grupe sa ciljem analize važeće zakonske regulative.
Nepostojanje nacionalnog Savjeta za ZZNR je, takođe, prepoznato kao jedan od prioriteta, pa bi buduće aktivnosti trebalo da budu usmjerene ka njegovom formiranju.
Predavanja na temu ZZNR u svim srednjim školama, kao i uvođenje ZZNR u obrazovni sistem, prilagođeno specifičnim potrebama ciljnih grupa, je predloženo da bude definisano Akcionim planom implementacije za period 2022.
U cilju savladavanja problema do kojih dovodi neusaglašenost Zakona o radu i Zakona o ZZNR, predložene su izmjene radnog zakonodavstva.
Naglašeno je i da su neophodne izmjene Pravilnika o procjeni rozika, uspostavljanje modela procjene rizike sa zdravstvenog aspekta, kao i uspostavljanje modela osposobljavanja zaposlenih sa zdravstvenog aspekta. S ciljem što bezbjednijeg savladavanja prepreka izazvanih epidemiološkom situacijom, analizirana je mogućnost da se COVID-19 uvrsti na listu profesionalnih bolesti.
Skrenuta je pažnja na neophodnost transponovanja Direktive 2010/32 o sprečavanju povreda oštrim predmetima. 
Postignuta je saglasnost oko neophodnosti uvođenja izmjena kada su u pitanju stručna lica iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, koordinatori K1 i K2, ali i rad ovlašćenih organizacija za poslove ZZNR:
Da bi se predloženo realizovalo neophodna su izmjene brojnih pravilnika koji regulišu ovu oblast.
Da bi se došlo do kvalitetnih stručnih lica koji će svojim radom uticati na poboljšanje stanja na terenu, neophodno je, na prvom mjestu, izraditi priručnik za polaganje stručnog ispita, organizovati obuke za pripremu kandidata za polaganje stručnog ispita, kao i organizovati kontinuirane kvartalne obuke, sa najmanje 4 modula, koje bi stručna lica bila u obavezi da pohađaju, kao uslov koji bi im omogućavao da zadrže/produže licencu.
Slični predlozi su se mogli čuti i po pitanju koordinatora na gradilištima. Osim priručnika koji bi služio kandidatima za pripremu za polaganje ispita za koordinatora K1 i K2, takođe bi bilo neophodno organizovati obuke, kroz koje bi kandidati bili u obavezi da prođu, kako bi stekli uslov da polažu ispit i kako bi kasnije mogli da se kontinuirano edukuju u cilju što kvalitetnijeg obavljanja izuzetno odgovornih zadataka na gradilištima.
Za poboljšanje kvaliteta usluga, koje poslodavcima pružaju ovlašćene organizacije, neophodno je usvojiti godišnji plan nadzora, a rezultate nadzora učiniti javnim. Predloženo je i pronalaženje mehanizma za kontrolu kvaliteta akta o procjeni rizika i njegova verifikacija. Za postizanje ovih predloženih mjera i postizanje predviđenih ciljeva, neophodno je jačanje kapaciteta Direkcije za ZZNR, a kao najbolje rješenje je predloženo formiranje Uprave za ZZNR. 

Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore Udruženje zaštite na radu Crne Gore
UZNR

Udruženje zaštite na radu Crne Gore je organizacija lica (stručnjaka) obrazovana radi razvijanja aktivnosti na unapređivanju zaštite na radu i poboljšanja uslova rada i radne sredine.

Kontakt

Email:
info@uznr.me 
Telefon:  
+382 67 412 900
+382 20 671 340
Radno vrijeme:
pon - pet  8:00 - 16:00

Adresa

4. jul 109/3
81000 Podgorica
Crna Gora

UZNR UZNR UZNR